Zašto pas nema apetita ?

Slabiji tek mužjaka ponekad je objašnjiv blizinom kuje koja se tjera, što može izazvati takvu zaljubljenost da pas neko vrijeme živi samo od ljubavi. Smanjen apetit može nastati i kao rezultat nedostatnog kretanja, kod štenadi oko petog mjeseca može se povezati sa mijenjanjem zubiju, a kod starijih pasa s velikom količinom zubnog kamenca, zbog kojeg dolazi do bolnih upala desni. Ukoliko pas duže vrijeme ima slab tek, morate s njim otići veterinaru, posebno onda kada se temperatura (koju kod psa mjerimo u debelom crijevu) podigne iznad 39°C. Slabiji apetit zabrinut će nas posebno onda kada je povezan sa slabljenjem općeg zdravstvenog stanja psa.

 

Korisni sastojci hrane

Psu je za život potrebna hrana koja se sastoji od bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala. Bjelančevine su osnovni sastojci građe tijela, od njih se sastoji čitav organizam. Ugljikohidrati i masti, pak, izvor su u prvom redu energije, potrebne za rad organizma, a sve promjene u prijetvorbi hrane u organizmu događaju se djelovanjem encima uz pomoć određenih vitamina i minerala. Očevidno je, dakle, da u hrani niti jedna od tih tvari ne smije manjkati jer će zasigurno nastupiti posljedice.

 

Štetni sastojci hrane

Hrana u gradu nije samo često nedostatna. Mnogo učestalije joj nedostaju bitni sastavni dijelovi kao što su, na primjer, vitamini, minerali i slično. S druge strane, hrana u gradu obiluje različitim industrijskim dodacima koji nisu opasni za čovjeka, ali jesu za psa. Na primjer, mnoge poslastice sadrže kakao i mentol. Mesna industrija proizvodi različite kobasice, hrenovke, safalade, salame, šunke, namaze, konzerve s gulašima, paprikašima i slično. Ti su industrijski proizvodi zaštićeni od kvarenja raznim kemijskim tvarima, s dodatkom boje da se poljepša izgled i raznih začina da se dotjera okus. Sve te kemijske tvari, jednako kao i kakao i mentol, ljudski organizam ili probavi ili neškodljivo izluči. Pseći organizam nema te sposobnosti, pa se mnoge od tih, ali i drugih štetnih tvari u njemu gomilaju. Kad koncentracija štetnih tvari u organizmu prijeđe određenu granicu, kad je prekoračen takozvani prag podnošljivosti, počinje njihovo štetno djelovanje, u prvom redu na organe oštećene od neke preboljele bolesti. U pasa su to najčešće bubrezi. Oni počinju gubiti svoju osnovnu funkciju, a to je lučenje štetnih tvari iz organizma nastalih probavom hrane. Koncentracija tih tvari u krvi i tkivima raste, a posljedica toga je uremija koja neminovno vodi u brzu smrt.
Prema statistikama nekih vrlo urbanih sredina, gradova Zapadne Evrope i Sjeverne Amerike - više od 60 posto svih pasa ugiba od uremije. Očito je i nedvojbeno da bi se pravilnijom prehranom taj golemi broj ipak smanjio, drugim riječima, većem broju pasa produžio bi se ionako, u usporedbi sa čovjekovim, vrlo kratak vijek.