Smješteno u unutrašnjem uhu u organu sferičnog oblika.
Osjetilo ravnoteže ima zadatak da u svakom trenutku informira mozak o položaju tijela u odnosu na silu težu. Svaka promjena položaja izaziva pomicanje tekućine u barem jednom od tri sferično položena polukruga organa za ravnotežu, a to znači da je uvijek drugi dio tog organa podražen.
Centar za ravnotežu u mozgu, na taj način informiran o položaju pojedinih dijelova tijela, svaki će put izdavati naredbe o pomicanju određenih spletova mišićja kako bi se održala eventualno poremećena ravnoteža.
Osjetilo ravnoteže ima zadatak da u svakom trenutku informira mozak o položaju tijela u odnosu na silu težu. Svaka promjena položaja izaziva pomicanje tekućine u barem jednom od tri sferično položena polukruga organa za ravnotežu, a to znači da je uvijek drugi dio tog organa podražen.
Centar za ravnotežu u mozgu, na taj način informiran o položaju pojedinih dijelova tijela, svaki će put izdavati naredbe o pomicanju određenih spletova mišićja kako bi se održala eventualno poremećena ravnoteža.
Osjetilo njuha
Osnovno osjetilo kojim se pas orijentira u svojoj okolici je njuh. Njuhom pas registrira postojeće stanje u okolici, ali i sve promjene koje se u njoj zbivaju. Sve tvari imaju svoj miris. Neke tvari odaju jači, intenzivniji miris, a druge slabiji. Za ljudski nos mnoge tvari nemaju mirisa, no to još uvijek ne znači da zaista ne mirišu. Svaka tvar, ovisno o svojoj kemijskoj strukturi, otpušta u određenom periodu vremena određen broj čestica u okolicu. Te njezine slobodno lebdeće čestice predstavljaju zapravo njezin miris. Tvar se na taj način troši, pa se one koje naročito intenzivno mirišu troše brže od onih drugih koje svoje čestice otpuštaju sporije i u manjoj količini. Promjena položaja tvari koja miriše, kao i svaka druga promjena na toj tvari, dovest će i do promjene u brzini otpuštanja čestica, kao i u količini otpuštenih čestica. Na taj se način mijenja i intenzitet mirisnog prisustva neke tvari u okolici.
Kako u svih sisavaca tako i u psećem mozgu postoji centar za miris. Taj centar prima i registrira podražaje koji se do njega prenose živčanim putem, mirisnim živcem, iz organa za miris, što se nalazi u nosu. Organ za miris, dakle, prima podražaj, prenosi ga mirisnom živcu koji ga dalje prenosi u centar za miris u mozgu. Tu se podražaj registrira, i ako predstavlja neko stanje na koje organizam mora odgovoriti, ostali će centri u suradnji sa centrom za miris poslati nalog određenom tjelesnom organu da izvrši neku radnju. Na primjer: vjetar je donio miris kuje koja se tjera, pas ga je registrirao na način kako je opisano, drugi centri u mozgu izdaju naloge živčanim putem i pas postaje seksualno razdražen, podvrgava se nalogu za održanje vrste.
Osjet mirisa u pasa vrlo je jako razvijen. Za čovjeka je osjet mirisa treće razredni organ za orijentaciju, no upravo je začuđujuće kako i koliko se pas njime služi. Primjera radi recimo, da su istraživači ustanovili da je u prosječnog psa 100 tisuća puta jače razvijen osjećaj mirisa nego u čovjeka! No postoje psi koji daleko bolje njuše. Pretpostavlja se da medu psima najbolje razvijeno osjetilo njuha imaju lovački psi iz skupine krvosljednika - pasa koji njušeći krvavi trag ranjene divljači odvode lovca do njena posljednjeg zaklona.
Sposobnost njušenja i orijentacije pomoću njuha u pasa iskoristio je čovjek na mnoštvo različitih načina, počam od lova na divljač ili čovjeka pa do pronalaženja unesrećenog čovjeka i pod 10 metara debelim nanosima snijega.
Kako u svih sisavaca tako i u psećem mozgu postoji centar za miris. Taj centar prima i registrira podražaje koji se do njega prenose živčanim putem, mirisnim živcem, iz organa za miris, što se nalazi u nosu. Organ za miris, dakle, prima podražaj, prenosi ga mirisnom živcu koji ga dalje prenosi u centar za miris u mozgu. Tu se podražaj registrira, i ako predstavlja neko stanje na koje organizam mora odgovoriti, ostali će centri u suradnji sa centrom za miris poslati nalog određenom tjelesnom organu da izvrši neku radnju. Na primjer: vjetar je donio miris kuje koja se tjera, pas ga je registrirao na način kako je opisano, drugi centri u mozgu izdaju naloge živčanim putem i pas postaje seksualno razdražen, podvrgava se nalogu za održanje vrste.
Osjet mirisa u pasa vrlo je jako razvijen. Za čovjeka je osjet mirisa treće razredni organ za orijentaciju, no upravo je začuđujuće kako i koliko se pas njime služi. Primjera radi recimo, da su istraživači ustanovili da je u prosječnog psa 100 tisuća puta jače razvijen osjećaj mirisa nego u čovjeka! No postoje psi koji daleko bolje njuše. Pretpostavlja se da medu psima najbolje razvijeno osjetilo njuha imaju lovački psi iz skupine krvosljednika - pasa koji njušeći krvavi trag ranjene divljači odvode lovca do njena posljednjeg zaklona.
Sposobnost njušenja i orijentacije pomoću njuha u pasa iskoristio je čovjek na mnoštvo različitih načina, počam od lova na divljač ili čovjeka pa do pronalaženja unesrećenog čovjeka i pod 10 metara debelim nanosima snijega.
Nema komentara:
Objavi komentar
Hvala na čitanju i komentaru