Upala pluća

Osim kao nastavak upale grkljana i dušnika, bakterije i virusi mogu doći u pluća izravnim udisanjem zagađenog zraka, ili, pak, krvlju iz bilo kojeg drugog organa gdje su se naselili pogodni mikroorganizmi koji se povoljno razvijaju u plućima. Razorne su posljedice njihovog djelovanja na plućnom tkivu; smanjuje se, naime, površina tkiva u kojem se izmjenjuju plinovi iz zraka i krvi. Organizam, stoga, ne dobiva dovoljno kisika, a i ne otpušta sav ugljični dioksid. Što nakon prekoračenja minimalnih potreba organizma dovodi do ugušenja. Upala se pluća najučestalije javlja pri štenećaku, ali može biti posljedicom i komplikacijom nekih drugih bolesti. U štenadi je učestala posljedica masovnog prolaza glista kroz pluća u njihovu uobičajenom putovanju kroz organizam. Isto tako, upala pluća nastaje ako se pas zagrcne, pa hrana ili voda iz ždrijela skrenu u pluća. Upala pluća očituje se otežanim disanjem, bolnim i tihim kašljem, a stanje organizma je uvijek ozbiljno. To se vidi po redovito povišenoj tjelesnoj temperaturi i općoj slabosti. Uz upalu pluća redovito nastupaju poteškoće u radu srca. U svakom slučaju, potreban je temeljit specijalistički pregled i liječenje.