Psi se znoje, ali ne iz istih razloga kao ljudi. Oni imaju znojne žlijezde po čitavom tijelu, a kad bakterije razgrade njihove izlučevine, stvara se karakterističan pseći miris. Ipak, za razliku od ljudi, te žlijezde uopće nisu uključene u regulaciju temperature. Psi također imaju znojne žlijezde i na šapama. Izlučevine iz njih (uglavnom voda) pomažu da se površina za hodanje zadrži mekanom. Bez toga bi produljeno trenje isušilo jastučiće šapa.
Pa kako, dakle, pas regulira tjelesnu temperaturu? Čovjeku u tome pomaže veliki broj znojnih žlijezda, smještenih po čitavoj koži. Krzno psa je ujedno i izolirajući sloj koji smanjuje teškoće s pregrijavanjem. Dlaka zadržava toplinu i, premda se na dodir može činiti vrlo toplom, do kože stiže vrlo malo topline. Višak topline potiče psa na proizvodnju više znoja iz šapa, što se vidi po tome što ostavlja vlažne otiske stopala!
Ustvari, većina životinja regulira toplinu putem isparavanja kroz dišni sustav. To je razlog zbog kojeg psi dašću, posebno za topla vremena. Dahtanje pomaže gubitak topline isparavanjem s jezika.
Pa kako, dakle, pas regulira tjelesnu temperaturu? Čovjeku u tome pomaže veliki broj znojnih žlijezda, smještenih po čitavoj koži. Krzno psa je ujedno i izolirajući sloj koji smanjuje teškoće s pregrijavanjem. Dlaka zadržava toplinu i, premda se na dodir može činiti vrlo toplom, do kože stiže vrlo malo topline. Višak topline potiče psa na proizvodnju više znoja iz šapa, što se vidi po tome što ostavlja vlažne otiske stopala!
Ustvari, većina životinja regulira toplinu putem isparavanja kroz dišni sustav. To je razlog zbog kojeg psi dašću, posebno za topla vremena. Dahtanje pomaže gubitak topline isparavanjem s jezika.
Nema komentara:
Objavi komentar
Hvala na čitanju i komentaru